Kolektivno stanovanje – nova funkcija

Kolektivnim stanovanjem smatra se stanovanje više domaćinstava u zasebnim jedinicama unutar iste građevine. Svaki stan predstavlja nezavisnu funkcionalnu cjelinu i za razliku od individualnih, u kolektivnima su jedinice planirane tako da se stvori kombinacija karakteristika koje će svim budućim stanarima pružiti maksimalnu udobnost i kvalitetu stanovanja.

Kao i sve – i stanovanje u stambenoj zgradi ima svoje pozitivne i negativne strane. Proučavajući razvoj kolektivnog stanovanja do danas, nove tehnologije, svakodnevne inovacije u materijalima i izradi, utječu mnogo na promjenu koncepta i načina funkcioniranja zgrada kolektivnog stanovanja.

Zgrade stambene namjene počele su se spajati s poslovnim i trgovačkim kako bi se omogućio što brži protok i izmjena informacija i potrebnih sadržaja. Kao da malo po malo nestaje granica kolektivnog i individualnog stanovanja, poslovnog i stambenog… Arhitektura kao živ organizam prilagođava svoj oblik i funkciju današnjem svijetu te se prostor prema potrebi bez problema seli, pretvara u drugi sadržaj ili mijenja.

Zgušnjavanje gradova i kompleksna okolina stanovanja i samog življenja u suvremenom urbanom svijetu iz temelja je promijenila koncept i pojam stanovanja. S jedne strane gubitak kontakta s prirodom i ubrzani načina života i samim tim drugačije stanovanje, a s druge unaprjeđenje i prilagodba, veće mogućnosti i saznanja… Teško je biti siguran je li pronađen idealan model za današnje vrijeme i je li arhitektura odgovorila na pitanje stanovanja suvremenog čovjeka. No sigurno je jedno: uvijek se mijenjala usporedo s čovjekom i uvijek hoće.

Na slici je Market Hall, projekt arhitektonskog studija MVRDV i pravi je primjer potpune promjene koncepta kolektivnog stanovanja danas. Stambene jedinice formiraju luk unutar kojeg je javni prostor. Natkriveni trg kao centralni prostor tržnice tijekom dana živi kroz restorane i prostore na prvom katu. Svi prostori kojima je potrebno dnevno svjetlo u stanovima su na vanjskoj strani, a kuhinja, blagovaonica te spremište, prozorskim su staklom okrenuti prema unutrašnjosti tržnice tako formirajući vezu s njom. Bočne fasade tržnice pokrivene su staklom za maksimalno svjetlo i pogled i najveća je to staklena stijenka tog tipa u Europi.

Fotografije: Paul Arps