Veseli ugođaj življenja
Nedavno sam pisala o povremenim diskusijama koje imam s dragim prijateljima - kolegama ali i laicima i naravno, svatko s…
Nedavno sam pisala o povremenim diskusijama koje imam s dragim prijateljima – kolegama ali i laicima i naravno, svatko s vlastitim smislom za estetiku prostora. Je li uistinu nužno da kuća ima sve prave kutove, koliko se čovjek dobro osjeća u takvoj kući, što kad bi kuće bile oblije, zakrivljenih zidova, podova, stropova?
Razmišljajući o tome, sjetila sam se kuće koja se nalazi na mnogim popisima mjesta koje treba posjetiti u Beču, kuću s kojom sam se prvi put susrela još prije nego sam se odlučila za studij arhitekture – Hundertwasserhaus, nazvanu po svom autoru Friedensreichu Hundertwasseru. Naš vodič predstavio je kao kuću sa sto voda, kuću krivih zidova i podova, a da je riječ o jednoj sasvim neobičnoj kući, jasno je od prvog trena kad je ugledate.
![by CharlieBro](http://arhitektonskerazglednice.com/wp-content/uploads/2015/06/hundertwasserhaus-4-1024x678.jpg)
![Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License](http://i.creativecommons.org/l/by-sa/2.0/80x15.png)
Šarena fasada poput oslikanog platna skrivenog u moru stabala, a na mjestima raspuknuta tako da otkriva dijelove prvotne fasade od reciklirane cigle s carskim amblemom, odskače od svoje okoline i stvara veseli ugođaj življenja. Zanimljiva je činjenica da je, u skladu s autorovom željom o približavanju arhitekture prirodi, u sklopu same zgrade posađeno oko 250 stabla i grmova. Njegova fascinacija zakrivljenim linijama i organičkim formama vidljiva je i u načinu ukrašavanja fasade s nepravilnim oblicima ne skrivajući njegovo uvjerenje kako ravna linija nije prirodna i kako je takva arhitektura naprosto – dosadna.
![by Ludovic Hirlimann](http://arhitektonskerazglednice.com/wp-content/uploads/2015/06/hundertwasserhaus-2-1024x684.jpg)
![Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License](http://i.creativecommons.org/l/by-sa/2.0/80x15.png)
![by pollobarca2](http://arhitektonskerazglednice.com/wp-content/uploads/2015/06/hundertwasserhaus-5.jpg)
![Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License](http://i.creativecommons.org/l/by-sa/2.0/80x15.png)
Iz tog razloga na fasadi ove zgrade ne postoje dva ista prozora – „svaki prozor ima pravo na svoj život”, a u interijeru nailazimo katove u različitim ravninama kao i neravne zidove obložene različitim mozaicima od ostataka keramičkih pločica. U vjerovanju da je kuća jedna od čovjekovih koža i da arhitektura u svojoj biti treba biti vrijedna čovjeka, svaki stanar ove zgrade ima pravo na svoj način ukrasiti svoj dio fasade koji mu pripada.
![by Dario Sušanj](http://arhitektonskerazglednice.com/wp-content/uploads/2015/06/hundertwasserhaus-1.jpg)
![Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License](http://i.creativecommons.org/l/by-sa/2.0/80x15.png)
Gledajući ovu zgradu, primjećujem kako me na neki način podsjeća na djela jednog velikog španjolskog arhitekta – Antonija Gaudíja, majstora organskih formi, oblih linija, krivulja, spirala koji je također u svojim oblikovanjima fasada koristio mozaike keramičkih pločica, povremeno i jarke boje. Iako su obojica ostavili osebujna djela iza sebe, a mnogi Hundertwassera nazivaju austrijskim Gaudíjem, njihovi stilovi se ipak bitno razlikuju, no to je tema za sebe.
![by Dario Sušanj](http://arhitektonskerazglednice.com/wp-content/uploads/2015/06/hundertwasserhaus-6-1024x768.jpg)
![Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License Creative Commons Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic License](http://i.creativecommons.org/l/by-sa/2.0/80x15.png)