Poslovna zgrada Agrama i tvrtke General

Poslovna zgrada Agrama i tvrtke General na križanju avenija Većeslava Holjevca i Slavonske djelo je istaknutog zagrebačkog arhitekta Grozdana Kneževića i lijep je primjer moderne zagrebačke arhitekture.

Visoko projektirana poslovna zgrada se prostire na otprilike 600-ak kvadratnih metara. Ističe se inovativnim i kvalitetnim rješenjima za termičku i zvučnu izolaciju, prostranom dvoranom za sastanke, kafićem, uredima, ordinacijama, vratima od drveta pune trešnje, no ponajprije jedinstvenim pogledom na dvije zagrebačke dike, Savu i Sljeme.

Neki dijelovi originalnog Kneževićevog nacrta nisu doživjeli svjetlo dana poput jarko crvenih stuba vidljivih izvana, a neki su dijelovi niknuli ondje gdje ih nije bilo poput krova zgrade.

Grozdan Knežević rođen je u Makarskoj 1928. U Zagrebu je arhitekturu diplomirao na Tehničkom fakultetu 1953., a doktorirao na Arhitektonskom fakultetu 1980. Radi u više projektantskih i arhitektonskim biroa kao projektant, urbanist, samostalni urbanist i voditelj odjela za industrijska područja u Urbanističkom zavodu grada Zagreba, nastavnik i profesor, te s uspjehom sudjeluje u više od 80-ak arhitektonskih natječaja. Godine 1994. osniva vlastiti projektni biro KG PROJEKT. Knežević je izradio mnoga urbanistička rješenja i projektirao građevine i komplekse različitih namjena, osobito stambenih i poslovnih zgrada, vrtića i škola, od kojih je realizirano njih pedesetak, većinom u Zagrebu. Napisao je i velik broj stručnih članaka u domaćem i inozemnom tisku. Izlagao je na petnaestak izložbi Zagrebačkog salona i na dvije skupne izložbe: Arhitektura 70-ih godina u Hrvatskoj i 50 godina arhitekture u Hrvatskoj. Dobitnik je godišnjih nagrada Vladimir Nazor 1972. i Viktor Kovačić 1975., Saveza arhitekata Hrvatske za stambenu arhitekturu 1984, nagrada za životno djelo Viktor Kovačić 1992. i Vladimir Nazor 1993. Bio je član i predsjednik Stručnog savjeta SAH-a, član redakcije ČIP-a, predsjednik SAH-a, predsjednik Društva inženjera i tehničara, član Saborskog odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, predsjednik tog odbora pri Skupštini grada Zagreba te član komisije Poglavarstva grada Zagreba za procjenu arh. projekata. Kneževićev opus koji je nastajao preko pola stoljeća odlikuju pluralizam arhitektonskih ideja, traženja novih dinamičkih odnosa i uopće istraživanja do kojih je došlo nakon raskida s postulatima moderne arhitekture funkcionalizma šezdesetih godina 20. stoljeća koji postupno ustupaju mjesto rastvaranju građevinskih struktura, oslobađanju od krutih shema, domišljato strukturiranim pročeljima i posezanju za novim tehnološkim mogućnostima i materijalima.

Autor Članka: Hrvoje Zalukar